Izborni program

Our People

Meet the team

Stanford Crowley

Senior Manager

Ann Longtin

Consultant

Britany Nathanson

Senior Manager

Our Story

We are proud to be lorem ipsum dolor sit amet, elit, sed do eiusmod tempor.

Tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus.

Overview

We are a Boston-based Business Consultancy Firm started in 2012.

Tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus.

Our Story

We are proud to be lorem ipsum dolor sit amet, elit, sed do eiusmod tempor.

Tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus.

Overview

We are a Boston-based Business Consultancy Firm started in 2012.

Tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum. Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus.

Sadržaj

Uvodno pismo

Drage Hrvatice i Hrvati u domovini i iseljeništvu,

Drage moje sugrađanke i sugrađani,

zahvaljujući povjerenju koje ste nam iskazali na izborima, preuzeli smo odgovornost za upravljanje Hrvatskom u vremenima najvećih kriza i iskušenja od Domovinskoga rata. I doista, godine iza nas nisu bile lake i suočili smo se s mnogim izazovima – s pandemijom bolesti COVID-19, s dvama razornim potresima i s ruskom agresijom na Ukrajinu. Ova posljednja kriza, kojoj se još ne nazire kraj, Europu i svijet uvela je u razdoblje nesigurnosti i neizvjesnosti. Kao što prije četiri godine nitko nije predvidio krize s kojima smo se suočili, nitko danas ne zna s kakvim ćemo se izazovima suočavati u godinama pred nama. Jedino što je sigurno jest da će ih biti i da Hrvatska treba iskusnu vladu koja će se moći nositi sa svim iskušenjima i znati zaštititi hrvatske građane i hrvatsko gospodarstvo.

U kriznim vremenima, osnaženi vašim povjerenjem, donosili smo odluke i pronalazili rješenja. U pandemiji smo se borili za živote oboljelih i za dobru organizaciju zdravstvenog sustava. Istodobno smo odlučnim koracima spašavali radna mjesta, sačuvali gospodarstvo i socijalnu koheziju te spriječili socijalni rascjep. Nakon potresa u Zagrebu i Petrinji naglasak smo stavili na zbrinjavanje stradalnika, na osiguranje financijskih sredstava i na organiziranje procesa obnove. U obje krize bili smo svjedoci iznimnoj solidarnosti koju su pokazali naši građani koji su bili spremni nesebično pomoći jedni drugima. Isto je tako bilo i nakon ruske agresije na Ukrajinu kad je Hrvatska, sa svojim iskustvom Domovinskog rata, stala na pravu stranu povijesti – uz prijateljsku Ukrajinu u obrani njezine slobode i teritorijalnog suvereniteta. Napad na Ukrajinu doveo je do energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka zbog čega je Vlada reagirala sa šest paketa pomoći te stala iza građana, radnika i poslodavaca, što nastavljamo činiti i danas subvencioniranjem cijena energenata radi ublažavanja posljedica krize.

Unatoč krizama koje nitko nije mogao predvidjeti sami smo definirali ambiciozne, ali ostvarive ciljeve koje smo i postigli, poput ulaska u šengenski prostor i europodručje. Usprkos visokoj inflaciji u posljednje dvije godine plaće i mirovine rasle su dvostruko brže od cijena, a dosegli smo rekordnu stopu zaposlenosti od 70 %. Dok smo prema razvijenosti prije osam godina bili na 62 % prosjeka Europske unije, danas smo na 76 %, što potvrđuje da rastemo brže od prosjeka EU-a.

Kao dio najveće europske političke obitelji radili smo na dubljoj europskoj integraciji, prije svega radi izgradnje snažnije, ali i sigurnije Hrvatske u svijetu punom izazova. Na nekim smo područjima ostvarili sve što smo zacrtali, a na nekima želimo u narednom mandatu biti i bolji.

Od početka mojega prvog mandata na čelu hrvatske vlade, koju vodimo u suradnji s predstavnicima liberalnih, demokršćanskih, narodnjačkih i umirovljeničkih stranaka te predstavnicima nacionalnih manjina, zagovaram poštovanje ustavnopravnog poretka i političku stabilnost, koja je preduvjet razvoja društva. Ne potičemo podjele, već okupljamo. Ne bavimo se drugim političkim opcijama, već boljitkom građana i društva. Uvjereni smo da samo neovisne i snažne institucije mogu osigurati pravednost i pridonijeti suzbijanju korupcije, na čemu smo aktivno radili u proteklim mandatima. Kao demokršćanska i narodnjačka stranka promičemo vrijednosti koje nas okupljaju, ali poštujemo sve različitosti, posebno ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Čvrsto vjerujemo da će naše društvo biti uspješno, a domovina prosperitetna samo ako se svakom građaninu osigura kvalitetan život, socijalna sigurnost i razvoj.

Ako postoji jedan projekt koji u mislima i srcima Hrvata najbolje opisuje postignuća naših prvih deset godina članstva u Europskoj uniji, onda je to završetak izgradnje Pelješkoga mosta. Njegovom smo izgradnjom napokon, stvarno i simbolički, nakon borbe za neovisnost i međunarodno priznanje te nakon pobjede u Domovinskom ratu, cestovnim putem povezali cijelu Hrvatsku. Taj su nas dan ujedinili ponos i sreća jer smo ostvarili taj svehrvatski projekt. Jednak osjećaj imam i kad otvaramo nove škole, domove za starije i nemoćne, obnovljene bolnice, dvorce, poduzetničke inkubatore, veteranske centre, vatrogasne domove, ceste, tunele, ribarske luke ili mostove koji unaprjeđuju kvalitetu života te stvaraju preduvjete za razvoj svakog kutka Hrvatske. U ovom smo desetljeću iz europskih fondova za razvojne projekte osigurali 25 milijarda eura koje moramo znati iskoristiti, osobito za poljoprivredu, gospodarstvo, obrazovanje, ravnomjerni regionalni razvoj, obnovu od potresa i podizanje kvalitete socijalnih usluga.

Pred europskim demokracijama, pa tako i pred Hrvatskom, brojni su izazovi. To su posebice rast populizma, širenje dezinformacija i globalne nestabilnosti, što uzrokuje nesigurnost i strah. Naši građani mogu imati povjerenje u to da ćemo u svakoj krizi postupati odgovorno i razborito te donositi odluke na dobrobit svakog pojedinca i društva u cjelini.

Posebnu brigu posvećujemo djeci i mladima, njihovu obrazovanju i razvoju vještina za poslove budućnosti, ali i njihovu mentalnom zdravlju koje se zbog nedavnih kriza pogoršalo. Nove generacije od nas očekuju rješenja za pitanja prehrambene sigurnosti i klimatske krize, što uključuje ambicioznije politike dekarbonizacije te ulaganja u obnovljive izvore energije. A u vremenu razvoja umjetne inteligencije moramo osigurati da tehnologija bude doprinos, a ne prijetnja demokraciji, sigurnosti, razvoju gospodarstva i radnim mjestima.

Za uspješno suočavanje s izazovima moramo raditi na pozitivnom društvenom ozračju, bez kojega nema uspješne ni vitalne Hrvatske. Osim što nas kao narod krasi društvena solidarnost, moramo nastaviti jačati institucije države i graditi nacionalno zajedništvo, preduvjete snažnije Hrvatske u Europi i svijetu, kao i čuvati našu nacionalnu povijest, vjeru, tradiciju, hrvatski jezik i identitet u vremenima globalnih odnosa

Zajednički se veselimo sportskim uspjesima, ponosni smo na našu kulturu i baštinu, kao i na kreativne učenike i uspješne znanstvenike. Naši su gradovi sigurni, mi baštinimo očuvanu prirodu i okoliš i dičimo se raznolikošću svih krajeva Lijepe Naše koji svakim danom postaju sve poželjnijim mjestima za život mladih i obitelji.

Svjesni smo da je još mnogo posla pred nama i spremni smo nastaviti odgovorno voditi Hrvatsku. Kao najsnažnija i stožerna hrvatska stranka, koja ima stručne i iskusne pojedince na svim razinama vlasti i dio je najveće europske političke obitelji desnoga centra, Europske pučke stranke, imamo jasnu viziju razvoja Hrvatske u ovom desetljeću. U razdoblju pred nama Hrvatsku vidimo kao uspješnu, vitalnu, pravednu, održivu i suverenu državu koja izražava zahvalnost hrvatskim braniteljima te posebno njeguje i jača jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, a osobito položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Četiri glavna razvojna smjera u ovom desetljeću su demografska revitalizacija, digitalna transformacija, dekarbonizacija te obrazovanje, koje je okosnica uspješnije Hrvatske, zadovoljnih ljudi i kvalitetnog životnog standarda svih – osobito djece, mladih, obitelji i umirovljenika.

S čvrstom vjerom u našu viziju za Hrvatsku te sigurni da imamo znanje, upravljačko iskustvo i volju za mijenjanje našeg društva nabolje, na ovim izborima izlazimo pred hrvatske građane predstavljajući naša postignuća i s obećanjem da ćemo nastaviti odgovorno upravljati Hrvatskom. Pritom ćemo uvijek u središte stavljati sigurnost, dobrobit i blagostanje naših građana te zaštitu nacionalnih interesa, u skladu s našom politikom modernog suverenizma koja najbolje odgovara ovom vremenu punom izazova.

Andrej Plenković
predsjednik Hrvatske demokratske zajednice

VODSTVO HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE KROZ SVE IZAZOVE

Vrijednosti koje zastupamo u izgradnji prosperitetnog i uspješnog društva

Politička stabilnost i demokratske vrednote

Uvjereni smo da napredak Hrvatske nije moguć bez njezine unutarnje političke stabilnosti, čuvanja demokratskih vrednota i društva utemeljenog na solidarnosti. Politička stabilnost bila je ključna u trenutcima kriznog upravljanja kad smo građanima pružili socijalnu sigurnost, ali i rast životnog standarda. U proteklih osam godina Hrvatska demokratska zajednica dosljedno je zastupala vrijednosti politike desnog centra. U četvrtom desetljeću naše državnosti nastavljamo jačati učinkovite, pravedne i transparentne institucije koje su, uz aktivno sudjelovanje građana, temelj našeg demokratskog društva. Inzistirat ćemo na daljnjoj reformi i jačanju povjerenja u pravosuđe, kao i na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. U vremenu novih digitalnih tehnologija i širenja dezinformacija i lažnih vijesti zalažemo se za jačanje neovisnih i slobodnih medija te za programe medijske pismenosti, koji su ključni za osnaživanje demokracije i institucija.

Moderni hrvatski suverenizam i sigurnost

Jedino konkurentna, uključiva, međunarodno uvažena i utjecajna Hrvatska jamči prosperitet i sigurnost hrvatskih građana. Na tragu načela modernog suverenizma, u proteklih smo osam godina jačali međunarodni položaj Hrvatske radi veće kvalitete života građana i konkurentnosti gospodarstva. Ostvarili smo strateške ciljeve ulaska u europodručje i šengenski prostor te osnaživali srednjoeuropsku i mediteransku orijentaciju zemlje integrirajući Hrvatsku u energetske, prometne i druge europske koridore. Nesigurne geopolitičke prilike u svijetu, jačanje autokratskih i nedemokratskih režima te produbljivanje demografskih, sigurnosnih i klimatskih izazova traži odgovorno, pouzdano i snažno vodstvo koje može jamčiti jedino Hrvatska demokratska zajednica svojim politikama osnaživanja policije i vojske te sigurnih granica.

Domoljublje, Domovinski rat i hrvatski branitelji

Vjerujemo da velika većina hrvatskih građana dijeli naše vrijednosti, domoljublje, državotvornost i trajnu zahvalnost za pobjedu u Domovinskom ratu hrvatskim braniteljima te prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. U proteklih osam godina naše smo vrijednosti dosljedno štitili i promicali u politikama naše vlade. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, a 18. studenoga proglasili državnim blagdanom i neradnim danom: Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Hrvatska demokratska zajednica će i dalje snažno promicati politike koje se skrbe o hrvatskim braniteljima i o njegovanju hrvatskog identiteta, za što je primjer donošenje prvog Zakona o hrvatskom jeziku.

Konkurentnost, digitalna i zelena tranzicija

Konkurentnost i inovativnost gospodarstva jamstvo su kvalitetnijeg života građana, a preduvjet za to je ubrzana zelena i digitalna transformacija Hrvatske. Uspostavili smo nacionalna vijeća za strukturiranje tih procesa. Kvalitetno smo upravljali javnim financijama, porezno smo rasterećivali građane i gospodarstvo te svrhovito i učinkovito iskoristili europska sredstva. Omogućili smo gospodarstvenicima i izvoznicima bolju poslovnu klimu te osigurali 25 milijarda eura europskih sredstava za ulaganja u razvojne projekte. Hrvatska demokratska zajednica takve će politike i dalje snažno podupirati, stavljajući uvijek u njihovo središte čovjeka, obitelj, društvenu solidarnost i prava radnika.

Država koja se brine o građanima

Vođeni načelima socijalnog tržišnog gospodarstva, smatramo da je država dužna štititi građane u krizama, osobito one najranjivije među nama. U proteklih osam godina smanjili smo broj osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 400 tisuća. Paketima pomoći od 7,7 milijarda eura stali smo iza radnika, gospodarstva i građana. Tijekom pandemije očuvali smo više od 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća tvrtki, a subvencijama, potporama i ograničenjem cijena pomogli smo ublažiti posljedice energetske krize i inflatornih pritisaka.

Demografija: djeca, mladi, obitelj

Obitelj vidimo kao temeljnu jedinicu hrvatskog društva. To odražava naše demokršćanske i obiteljske vrijednosti koje njegujemo u svojim javnim politikama. Hrvatska se, kao i većina drugih europskih država, suočava s demografskim promjenama, ponajprije zbog manjeg broja novorođene djece i starenja stanovništva. Još 2019. godine uspješno smo temu demografije nametnuli i na razini Europske unije, gdje je taj portfelj dodijeljen hrvatskoj povjerenici, ujedno i potpredsjednici Europske komisije u tekućem mandatu. U proteklih osam godina udvostručili smo obuhvat djece i obitelji koje primaju dječji doplatak, utrostručili roditeljske naknade, povećavali materijalna prava različitih skupina roditelja te osnaživali mlade mjerama zapošljavanja, poreznom i stambenom politikom. Poticali smo ravnopravnost žena u svim segmentima društva uz postizanje ravnoteže poslovnog i privatnog života. Usvojena je Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine, a nastavit ćemo promicati populacijske mjere usmjerene prema rastu stanovništva, povratku hrvatskih iseljenika te kontroliranom i ciljanom useljavanju.

Europska Hrvatska i Europska unija

Članstvo u Europskoj uniji povoljan je okvir za međunarodno pozicioniranje Hrvatske koji nam istodobno omogućava kvalitetniju zaštitu nacionalnih interesa, promicanje hrvatskog identiteta i kulture te veću kvalitetu života građana. HDZ-ove vlade čvrsto su usidrile Hrvatsku unutar EU-a i NATO-a, a nastavit ćemo i dalje snažno promicati nacionalne interese i zalagati se za jačanje zajedničkih europskih politika. Hrvatska demokratska zajednica doprinijela je donošenju Migracijskog pakta za djelotvorniju borbu protiv migracija.

Tijekom proteklih nekoliko godina znali smo obraniti Hrvatsku od neutemeljenih orkestriranih napada lijevih i populističkih grupacija, poput SDP-a, koji su nastojali i spriječiti hrvatski put prema šengenskom prostoru. Poseban su prioritet poljoprivredna i kohezijska politika kao ključne sastavnice politike ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske. U kontekstu zelene i digitalne tranzicije, zalagat ćemo se za veću konkurentnost gospodarstva, bez nerazumnih zabrana. Promicat ćemo veću sigurnost građana na internetu te zaštitu osobnih podataka.

Zalagat ćemo se i za nastavak procesa proširenja Europske unije te za europsku perspektivu država zapadnog Balkana na temelju ispunjavanja kriterija za članstvo, s osobitom potporom susjednoj Bosni i Hercegovini, u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda.

Vrijednosti Europske pučke stranke

Hrvatska demokratska zajednica dijeli vrijednosti europske obitelji pučana, političke grupacije koja je stvarala Europsku uniju utemeljenu na zajedničkom cilju izgradnje Europe kao sigurnog i dobrog mjesta za sve njezine građane. Vjerujemo u Europu koja štiti svoje građane, njeguje socijalno tržišno gospodarstvo i Europu koja čuva naš europski način života. U Europskom parlamentu, Vijeću i u svim institucijama zalažemo se za Europu koja zajednički nastupa u svijetu, koja štiti svoje granice od nelegalnih migracija, koja se bori protiv terorizma i organiziranog kriminala i koja se odlučno suprotstavlja svim oblicima nasilja, a posebno nasilju prema ženama. Pokrenuli smo najvažnije procese za jačanje konkurentnosti i stvaranje radnih mjesta budućnosti, predvodnici smo zelenih politika koje štite naše građane i planet, osmišljavamo programe iz kojih se financira bolji standard u svim europskim regijama, promičemo digitalizaciju uključujući etičnu upotrebu umjetne inteligencije, a na visoko mjesto prioriteta stavljamo poljoprivrednike i ribare koji proizvode zdravu i pristupačnu hranu za sve.

Na kraju, kao dio obitelji europskih pučana odlučni smo u obrani našeg modela socijalne skrbi, naše demokracije, tradicije, raznolikosti i bogatstva naše kulture i baštine te naših obiteljskih vrijednosti. To se osobito odnosi i na skrb o najugroženijima i marginaliziranima, kao i na dostojanstven život naših starijih sugrađana. Smatramo da svi građani Europske unije moraju imati pristup zdravstvenim uslugama, društvenim i sportskim aktivnostima kao i da poticanjem obrazovanja i inovacija odgajamo mlade Europljane koji će našu zajednicu učiniti otpornom na sve izazove pred nama.

Hrvati u Bosni i Hercegovini i svijetu

Hrvatska demokratska zajednica jedina je relevantna hrvatska politička stranka koja se istinski i uspješno brine za dobrobit Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i za zaštitu te promicanje veze između domovinske i iseljene Hrvatske. Kao susjed i prijatelj Bosne i Hercegovine, Hrvatska joj daje svu potrebnu potporu na njezinu europskom putu, ali istodobno inzistira i na punom poštovanju Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma te na ostvarenju istinske ravnopravnosti konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U proteklih osam godina snažno smo pomagali izgradnji stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine, koja je otvorila pregovore za članstvo u Europskoj uniji upravo zahvaljujući presudnom zalaganju Hrvatske i Vlade predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom. Isto tako, promicali smo prava Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori i brojnim ulaganjima osnaživali njihov položaj. Radili smo na produbljivanju veza između domovine i Hrvata diljem svijeta za čije projekte danas godišnje izdvajamo gotovo 100 milijuna eura, što je sedam puta više nego prije osam godina.

VIZIJA HRVATSKE DO 2028.

Nakon najveće zdravstvene krize i razornih potresa koji su pogodili Zagreb i Petrinju novi izazovi proizlaze iz sve nesigurnijeg i neizvjesnijeg geopolitičkog okruženja zbog ratnih sukoba, migrantske i klimatske krize, kao i iz nužne ubrzane zelene tranzicije, digitalne transformacije te demografske revitalizacije Hrvatske radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života građana.

Izazovi pred Hrvatskom

Hrvatska se u globalnom kontekstu, kao i svaka država svijeta, suočava s ekonomskim, klimatskim, tehnološkim, socijalnim, demografskim i sigurnosnim izazovima.

Uz suzbijanje inflatornih pritisaka cilj je naše ekonomske politike osigurati daljnje uvjete za gospodarski razvoj zemlje utemeljen na rastu ulaganja, inovacija, industrije i izvoza.

Sve učestalije ekstremne vremenske nepogode koje su posljedice globalnog zatopljenja produbljuju klimatsku krizu, koja pogađa naš način života i ugrožava konkurentnost gospodarstva. Uz proces obnove koji je u tijeku, treba snažnije ići u smjeru energetske učinkovitosti zgrada te dekarbonizacije prometa i gospodarstva, što će osigurati održiviji model razvoja Hrvatske te smanjiti emisije ugljikova dioksida (CO2).

Svjedoci smo i rastuće potrebe za sve oskudnijim energentima, prirodnim resursima i sirovinama ključnima za postizanje veće tehnološke suverenosti i za uspjeh u globalnoj utrci u inovacijama.

Suočeni smo i sa sve bržim socijalnim promjenama prouzročenima ubrzanim tehnološkim napretkom, digitalizacijom, robotizacijom i primjenom umjetne inteligencije. Tehnološke promjene stubokom mijenjaju tržište rada stvarajući nove oblike rada. Želimo li ostati u utrci i biti konkurentni, za Hrvatsku to znači nužnu prilagodbu sustava obrazovanja i cjeloživotno učenje djece, mladih i radnika za nova zanimanja.

Izazov su nam i nepovoljni demografski trendovi uzrokovani sve manjim brojem rođenih, starenjem stanovništva te smanjivanjem stanovništva u ruralnim sredinama, s čime se, s većim ili manjim intenzitetom, suočavaju sve zemlje Europe. U takvim nepovoljnim okolnostima demografska revitalizacija i opstojnost hrvatskog naroda još je više strateško pitanje budućnosti o kojem ovise gospodarski razvoj Hrvatske, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnost urbanih i ruralnih sredina zemlje.

Hrvatska mora biti spremna odgovoriti i na sigurnosne izazove te na sve vanjske krize i šokove, što podrazumijeva ulaganja u zaštitu granica radi djelotvorne borbe protiv ilegalnih migracija, u naše obrambene sposobnosti, kao i u sustav domovinske sigurnosti.

Vizija Hrvatske do 2028. godine

Vizija Hrvatske u razdoblju pred nama je vizija uspješne, vitalne, pravedne, održive i suverene Hrvatske. Još ćemo snažnije staviti naglasak na kvalitetniji život svih generacija naših građana, a posebno djece i mladih te ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom.

Prepoznajući razvojne specifičnosti svakog dijela Hrvatske, prioriteti uključuju prehrambenu sigurnost, osiguravanje dostupne energije, dekarbonizaciju i zelenu tranziciju. Potičući održiv rast i očuvanje naših prirodnih resursa, nastavit ćemo jačati gospodarstvo koje se ubrzano razvija i hvata korak s najrazvijenijim državama Europe i koje treba inovativne, obrazovane i motivirane radnike.

Nastavit ćemo povećavati ulaganja u obrazovanje i znanost, brže prilagođavati obrazovne programe potrebama tržišta rada, stvarati poticajno okruženje za razvoj gospodarstva, uključujući smanjivanje poreznog optrećenja, te ulagati u digitalnu transformaciju gospodarstva, društva, pravosuđa i javne uprave.

Provedba demografske strategije najvažnije je pitanje oko kojeg moramo ostvariti društveni konsenzus te graditi poticajno društveno okruženje za vitalnu Hrvatsku. Dužni smo osigurati ostanak mladih u Hrvatskoj uz istodobno privlačenje naših iseljenika i njihovih potomaka koji žele život i karijeru ostvariti u Hrvatskoj, kao i osigurati kontrolirano i promišljeno useljavanje.

Odlučni u ostvarivanju pravedne Hrvatske, nastavit ćemo snažiti transparentne demokratske institucije, boriti se protiv korupcije i kriminala, jačati povjerenje u pravosuđe, razvijati održiv i svim građanima dostupan zdravstveni sustav te stambene politike koje će jamčiti sigurnost, posebice mladim obiteljima.

Svjesni svih izazova i geopolitičkih okolnosti vodimo računa o sigurnosti, zbog čega ćemo u suradnji s partnerima u Europskoj uniji i NATO-u sustavno nastaviti s ulaganjima u jačanje naše vojske i policije te u sigurnost naših granica. Na načelima modernog hrvatskog suverenizma jačat ćemo međunarodni položaj i utjecaj Hrvatske na dobrobit hrvatskog naroda i hrvatske države.

1. USPJEŠNA HRVATSKA

Konkurentno gospodarstvo, obrazovanje i znanost i digitalno društvo

U doba digitalne transformacije i zelene tranzicije za uspješnost svake države ključno je razvijati kvalitetno obrazovanje i znanost, konkurentno gospodarstvo i tržište rada te digitalno društvo. U kontekstu sadašnjih geopolitičkih poremećaja to je čak važnije nego ikada. Ulaskom u europodručje i šengensko područje, prepoznavanjem pokretača rasta u inovacijama hrvatskih tvrtki te konkurentnošću industrije i izvoza, kao i mjerama pomoći kućanstvima i gospodarstvu uspjeli smo osigurati snažan rast gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Više od tri godine Hrvatska ima jednu od najvećih stopa rasta u Europskoj uniji i rekordan rast plaća, a inflacija pada već 15 mjeseci zaredom. Na temelju vrijednosti koje baštinimo – slobode pojedinca i poduzetništva te izgradnje socijalnog tržišnog gospodarstva – radit ćemo na konkurentnosti i inovativnosti te na izvoznoj orijentaciji hrvatskog gospodarstva. Ključna uporišta za izgradnju uspješne Hrvatske bit će napredno obrazovanje, znanost i digitalizacija. Nastavit ćemo redovit, otvoren i partnerski dijalog sa socijalnim partnerima kako bismo ispunili očekivanja građana i svima osigurali kvalitetne uvjete života.

Makroekonomska stabilnost za konkurentno gospodarstvo

U proteklom mandatu Hrvatska je pristupila šengenskom području, europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu koji nam osiguravaju veću otpornost na buduće krize. Zahvaljujući postignutoj makroekonomskoj stabilnosti, došli smo nadomak kategorije A – kreditnom rejtingu investicijske razine, a Hrvatska je prvi put u povijesti uvrštena među 38 naprednih gospodarstava svijeta prema klasifikaciji Međunarodnog monetarnog fonda. Naše eurokovanice danas krase hrvatski nacionalni simboli poput šahovnice, zemljovida Hrvatske, kune, Nikole Tesle, glagoljice i stihova iz Gundulićeve Himne slobodi.

Porezno i administrativno rasteretili smo građane i gospodarstvo za gotovo 2 milijarde eura na godišnjoj razini. Povećali smo osnovni osobni odbitak i snizili stope poreza na dohodak i poreza na dobit. Proširili smo primjenu neoporezivih primitaka, propisali porezne olakšice za mlade i ukinuli prirez.

Vlada je subvencijama energenata, potporama, rekordnim osiguranim europskim sredstvima za oporavak i otpornost te izgradnjom poslovnog okruženja za inovacije, ulaganja, proizvodnju i izvoz bila oslonac gospodarstvu. S 4,3 % rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zadnjem kvartalu prošle godine ostvarili smo najveći gospodarski rast u Europskoj uniji.

Zahvaljujući djelotvornoj provedbi reformi i ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Hrvatskoj je do sada isplaćeno 3,5 milijarde eura od dostupnih 10 milijardi eura. Putem bespovratnih sredstava i zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost, osigurali smo financiranje za nove reforme i ulaganja u obrazovanju, istraživanju i inovacijama, energetici, vodoopskrbi, prometu, zdravstvenom sustavu, obnovi i drugim sektorima.

Osmislili smo nove financijske instrumente kojima smo građanima omogućili da ulože više od 3,2 milijarde eura u narodne obveznice i trezorske zapise. U odnosu na 2016. godinu, kad je naš bruto domaći proizvod po stanovniku iznosio 62 % prosjeka Europske unije, do kraja 2023. dosegli smo 76%, čime smo nadmašili cilj od 75 % koji smo planirali realizirati do 2030. godine. U tom je razdoblju naš nominalni BDP povećan s 47 milijarda eura 2016. godine na 75,9 milijarda eura krajem 2023., a bruto domaći proizvod po stanovniku s 11 300 eura na gotovo 20 000 eura. Za 52 % povećan je broj aktivnih obrta te ih je danas 114 tisuća, čime smo pridonijeli i s 15 500 strukovnih stipendija. Donijeli smo i strateški okvir za upravljanje turizmom kako bi se osigurala njegova održivost te unaprijedila kvaliteta, a pritom smo s 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja prošle godine ostvarili rekordne turističke rezultate. Osigurano je 1,3 milijarde eura za obnovu i izgradnju turističke infrastrukture, razvoj turističkih proizvoda, očuvanje okoliša i digitalizaciju. Prihodi od stranih turista povećani su za više od 50 posto u odnosu na 2016., a u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosili su gotovo 13 milijarda eura.

Rekordni rezultati na tržištu rada

Bilježimo rekordne visoke stope zaposlenosti (70 %), povijesni rekord broja osiguranika prošle sezone (1,68 milijuna) i nikad manju stopu nezaposlenosti (oko 6 %). Stopu nezaposlenosti mladih spustili smo na europsku razinu od 11 %, uz rekordan broj mladih zaposlenih na neodređeno vrijeme.

Prosječna plaća podignuta je za 65 % – sa 749 na 1239 eura, minimalac je udvostručen na 840 eura bruto, a medijalna plaća povećana je za 61 % u odnosu na 2016. godinu, sa 658 na 1059 eura.

Postigli smo visoku razinu socijalnog dijaloga sa sindikatima i poslodavcima gradeći kvalitetnija radna mjesta te poticajno poslovno okruženje. Osnovicu za državne i javne službenike povećali smo za 40 %, sa 678 na 947 eura, a u veljači 2024. godine donijeli smo povijesnu reformu sustava plaća u državnoj i javnim službama, kojom je u samo godinu dana osiguran rast mase plaća od 30%. Donijeli smo i Zakon o trgovini, kojim smo regulirali rad trgovina nedjeljom te omogućili da 200 tisuća radnika taj dan provede sa svojim obiteljima.

Moderan sustav obrazovanja i znanosti

Pokrenuli smo i investicijski ciklus za ulaganja u sve razine obrazovanje – od vrtića do fakulteta – od čak 2,7 milijarda eura. Prva smo vlada koja je osigurala besplatan školski obrok, besplatan školski prijevoz i besplatne udžbenike za učenike. Uspostavili smo i digitalni upis djece u obrazovanju te model fiskalne održivosti dječjih vrtića. Time smo omogućili uštede općinama, gradovima i roditeljima, a djeci kvalitetan odgoj i obrazovanje.

Nakon dvadeset godina donijeli smo novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo uskladili sustav visokog obrazovanja i znanosti s potrebama gospodarstva. U našem smo mandatu dodijelili preko 100 tisuća socioekonomskih i STEM stipendija za mlade, a uložili smo i 180 milijuna eura u izgradnju ili obnovu 14 studentskih domova diljem Hrvatske, od čega je 11 novoizgrađenih. Provodimo reformu strukovnog obrazovanja te smo odredili i 26 regionalnih centara kompetentnosti u ključnim sektorima. Kako bi sva djeca imala jednake prilike, donijeli smo mjere za prevenciju mentalnih zdravstvenih problema. Osigurana je potpora pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima. Usto, uvedene su smjernice i financijska potpora za projekte rada s darovitim učenicima te sufinanciranje sudjelovanja na međunarodnim natjecanjima.

Digitalna transformacija

Usvojili smo Strategiju digitalne Hrvatske do 2032. godine i osnovali Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju, kojim predsjeda predsjednik Vlade, kako bi se stvorila platforma državnih tijela, znanstvene i akademske zajednice te gospodarskih i stručnih udruženja za kvalitetno upravljanje procesom digitalne transformacije društva i gospodarstva. Dali smo svoj doprinos politici Europske unije „Put u digitalno desetljeće“ te ispunjavanju ciljeva toga programa. Danas gotovo svaki građanin Hrvatske ima elektroničku osobnu iskaznicu, a time i elektronički identitet koji vrijedi u Hrvatskoj i EU-u. Tijekom našega mandata vrijednost izvoza IT-sektora je učetverostručena – povećana je s 582 milijuna eura 2016. godine na 2,3 milijarde eura 2022. godine. Pritom, broj IT-poduzeća porastao je za više od 2000, na 8178, a broj zaposlenih u IT-industriji utrostručen je, s 14 tisuća na gotovo 39 tisuća. Digitalizirali smo sustave u pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju, prometu, prostornom uređenju, graditeljstvu i državnoj imovini. Povezali smo zemljišne knjige i katastar te digitalizirali kulturnu baštinu i povijesnu građu Domovinskog rata. Usvojili smo Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture. To će dodatno osigurati brzi internet za oko milijun građana, prije svega u ruralnim područjima, gdje nema dovoljnog komercijalnog interesa za ulaganja. Ulaganje u brzi internet preduvjet je za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te za bržu integraciju Hrvatske u Jedinstveno digitalno tržište Europske unije.

Upravljanje državnom imovinom i prostorno uređenje

Donijeli smo Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu, kojim se
funkcionalnom i financijskom decentralizacijom upravljanja državnim nekretninama omogućava brža
realizacija infrastrukturnih i razvojnih projekata, što će ubrzati i olakšati investicije. Nastavljamo suzbijati
bespravnu gradnju, a novim Informacijskim sustavom prostornog uređenja omogućili smo pristup
informacijama o prostornim planovima nove generacije. Projektom digitalizacije akata o gradnji digitalizirano
je više od 2 milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola.

Prometno povezivanje

Više od 4 milijarde eura ulažemo u razvoj prometne infrastrukture, a iz europskih sredstava ugovorena su čak 362 prometna projekta. Izgrađen je Pelješki most, kojim smo cestovno povezali jug Hrvatske. Izgrađena je spojna cesta (D403) kojom je riječka luka povezana na mrežu autocesta.

Izgrađene su obilaznice gradova poput Novog Marofa, Belog Manastira ili naselja Turnja u Karlovcu, obilaznica Apševci – Lipovac, koja je dio Srijemske granične transverzale, kao i obilaznica Omiša, koja je dio projekta Multimodalne platforme splitske aglomeracije. U izgradnji je puni profil Istarskog ipsilona te je probijena druga cijev tunela Učka, a u promet je puštena dionica koridora Vc od Belog Manastira do Osijeka.

Dovršava se autocesta do Siska, jedan od ključnih projekata za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije. Hrvatska se, dakle, bolje pozicionirala na europskim prometnim koridorima.

Time je dodatno učvršćen geoprometni položaj Hrvatske te su u europske koridore uključeni pojedini dijelovi Hrvatske poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji. Pokrenuta su i rekordna ulaganja u morske luke i lučice na Jadranu.

Kultura, kulturne i kreativne industrije

Proračun namijenjen kulturi u našem je mandatu upeterostručen. Proveli smo reformu zakonodavnog okvira na području arhiva, knjižnica, muzeja, kazališta, audiovizualnih djelatnosti, upravljanja i financiranja kulture i autorskih prava. Uveli smo nove potpore za samostalne umjetnike (vizualne, plesne, novi cirkus), unaprijedili sustav potpora piscima i prevoditeljima, omogućili dostojanstvenu mirovinu za baletne umjetnike i ugovore na neodređeno za ostale kazališne umjetnike. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) osigurali smo više od 30 milijuna eura za kulturne i kreativne industrije. Donijeli smo i provodimo Strategiju poticanja čitanja, udvostručili smo sredstva za knjigu i nakladništvo, pokrenuli programe razvoja publike, kao i Nacionalni program „Rođeni za čitanje“. Usvojili smo Nacionalni plan razvoja kulture i medija i postavili temelje za srednjoročno planiranje kulturnog razvoja. Obnavlja se više od 400 zgrada kulturne baštine stradalih u potresu. Diljem Hrvatske ulažu se nacionalna i europska sredstva u temeljnu kulturnu infrastrukturu i njezinu energetsku obnovu, što uključuje knjižnice, muzeje, arhive, kazališta, centre za kulturu i bibliobuse.

Prioriteti u idućem mandatu

Na početku idućeg mandata revidirat ćemo Nacionalnu razvojnu strategiju te dodatno povećati ciljeve kojima ćemo se nastojati približiti najrazvijenijim članicama Europske unije. S težnjom k izvrsnosti, konkurentnosti i inovativnosti našeg društva radit ćemo na pokretačima rasta uspješne Hrvatske. Modernizirat ćemo obrazovni sustav, koji je ključan za razvoj vještina djece i mladih za zanimanja budućnosti. Radit ćemo na konkurentnosti gospodarstva, podizanju produktivnosti, rastu industrijske proizvodnje i razvoju prometne infrastrukture. Poticat ćemo istraživanje, inovacije i izvoz te podržavati obrtništvo, održiv turizam, kulturne i kreativne industrije te IT-sektor. Razvijat ćemo tržište rada uz jasan okvir za rast prosječne i minimalne plaće. Uvažavajući potrebe hrvatskog tržišta rada, ponajprije sektora građevine te turističkih i ugostiteljskih djelatnosti, regulirat ćemo i kontrolirati sustav radnih dozvola u Hrvatskoj, uz zaštitu stranih, ali i hrvatskih radnika.

Makroekonomska i fiskalna kretanja i izgledi

  • Osigurat ćemo nastavak stabilnog rasta BDP-a, znatno iznad prosjeka država EU-a, čime ćemo dosegnuti najmanje 80 % prosječne razine razvijenosti Europske unije.
  • Planiramo daljnje usporavanje inflacije na manje od 2 % u idućem mandatu.
  • Posebnu pozornost posvetit ćemo trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, ispod praga od 60 %, te održavanju proračunskog manjka ispod referentne razine od 3 % BDP a do kraja srednjoročnog razdoblja.
  • Fiskalna politika u narednom srednjoročnom razdoblju bit će usmjerena k jačanju fiskalne održivosti, vodeći istodobno računa o socijalnoj uključivosti te o jačanju konkurentnosti i otpornosti našega gospodarstva.
  • Osigurat ćemo daljnji rast kreditnog rejtinga Hrvatske kako bi prvi put dosegnuo kategoriju A, odnosno iznadprosječnu kreditnu razinu.
  • Povećat ćemo pravednost poreznog sustava stavljajući veće težište na porezno rasterećenje rada.
  • Uvest ćemo registar stanovništva zahvaljujući kojem ćemo moći bolje i pravednije provesti mjere socijalne politike, a građane osloboditi nepotrebnih administrativnih formalnosti.

Poticaj razvoju financijskog tržišta

  • Dosadašnja ulaganja države u tržišnu infrastrukturu iskoristit ćemo za razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira privlačenjem domaćih i regionalnih stranih izdavatelja i investitora.
  • Uvest ćemo mjere za poticanje novih ulagatelja i novih izdavatelja vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala, uključujući mjere usmjerene na povećanje financijske pismenosti.
  • Građanima će se nastaviti nuditi ulaganja u državne vrijednosne papire.
  • Osim daljnjeg oslanjanja na kreditne institucije za financiranje razvoja gospodarstva (uz poticanje jačanja konkurencije među kreditnim institucijama) poticat će se razvoj nebankarskih financijskih institucija kao izvora financiranja poduzeća na domaćem tržištu kapitala.
  • Hrvatska banka za obnovu i razvoj više će se uključiti u financiranje strateških sektora gospodarstva i ostvarivanje strateških ciljeva zemlje, i izravno i stvaranjem preduvjeta za privlačenje privatnog kapitala iz financijskog sektora.
  • Poduzet ćemo odgovarajuće mjere kako bi financijske institucije odnosno posrednici iz Europske unije koji nemaju sjedište u Hrvatskoj, a u nju znatno ulažu, mogli preseliti svoje sjedište u Hrvatsku da im se tako osiguraju jednaki uvjeti poslovanja kao u drugoj državi članici.
  • Odredit će se vlasnička politika kako bi se jasnije i transparentnije utvrdila uloga države u upravljanju pravnim osobama u državnom vlasništvu, kao i odgovornost vlasničkih tijela uključenih u provedbu te kako bi se izričito naveli razlozi za vlasništvo u državnim poduzećima i time ojačala uloga državnog vlasništva.

Konkurentno i inovativno gospodarstvo

  • Tvrtkama ćemo pojednostavniti administrativne formalnosti i time uštedjeti više od 300 milijuna eura, što ćemo postići digitalizacijom i racionalizacijom usluga državnih i javnih tijela.
  • Gospodarstvo ćemo rasteretiti za najmanje dodatnih 135 milijuna eura neporeznih i parafiskalnih nameta.
  • Pored ostvarenih 15 milijarda eura izravnih stranih ulaganja u posljednjih pet godina nastavljamo s reformama donošenjem Nacionalnog plana za poticanje ulaganja i izmjenama Zakona o poticanju ulaganja.
  • Povećat ćemo iznose novčanih potpora za privatne investicijske projekte i učiniti Hrvatsku poželjnijom investicijskom destinacijom.
  • Kreirat ćemo daljnje mjere za stvaranje poticajnog poslovnog okruženja, očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta, prepoznatljivosti i produktivnosti zadruga te za razvoj poduzetništva žena.
  • Unaprijedit ćemo zakonodavni okvir kojim ćemo povećati potpore za poduzetnike u provedbi istraživačko-razvojnih projekata.
  • U okviru Strategije pametne specijalizacije (S3) osigurat ćemo poticanje privatnih istraživačko-razvojnih projekata u iznosu većem od 250 milijuna eura.
  • Donijet ćemo Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027. godine i provoditi mjere koje pridonose otpornosti industrije i poduzetništva, poticanju produktivnosti i nulte neto emisije industrije i poduzetništva. Promicat ćemo razvoj vještina, ulaganje u strateške sektore i uključivanje u globalne lance vrijednosti.
  • Putem aktivnosti Europskih digitalnih inovacijskih centara malim i srednjim poduzećima pružat će se besplatne usluge iz područja inovacija, digitalizacije proizvoda i razvoja digitalnih vještina.
  • Povećat ćemo konkurentnost hrvatskog poduzetništva na međunarodnom tržištu pomoću potpora za nastup na međunarodnim sajmovima i potpora za uvođenje normi za certifikaciju proizvoda, usluga i procesa, i to u iznosu od najmanje 50 milijuna eura.

Turizam

  • Zakonom o turizmu osigurat ćemo daljnju decentralizaciju upravljanja destinacijama na temelju transparentnih pokazatelja, kao i ciljana ulaganja u javnu infrastrukturu i poticanje ulaganja poduzetnika koja doprinose razvoju održivog turizma.
  • Pozicionirat ćemo obiteljski smještaj kao dodanu vrijednost hrvatskog turizma i sustavno ćemo ulagati u poboljšanje kvalitete i brendiranje smještaja kod domaćina.
  • Nastavit ćemo sufinancirati projekte koji doprinose razvoju cjelogodišnjeg turizma s naglaskom na zdravstveni, sportski i kongresni turizam, enogastronomiju i nautiku.
  • Proširenjem Hrvatske turističke kartice na povoljnije usluge u velikom broju turističkih atrakcija i ugostiteljskih objekata učinit ćemo turističke sadržaje domaćim turistima cjenovno dostupnijima.
  • Usmjerit ćemo sustav turističkih zajednica na aktivnosti upravljanja destinacijom i financiranjem projekata koji doprinose cjelogodišnjem turizmu, osobito u slabije razvijenim destinacijama i na kontinentu.

Sigurnija radna mjesta i razvijenije tržište rada

  • Prosječna mjesečna neto plaća dosegnut će 1600 eura, a minimalna bruto plaća 1250 eura.
  • Potaknut ćemo otvaranje 125 tisuća novih radnih mjesta i dostići stopu zaposlenosti od 75 % te ćemo za to uložiti 700 milijuna eura putem mjera aktivne politike zapošljavanja.
  • Do kraja mandata imat ćemo više od 1,7 milijuna zaposlenih.
  • Stopu nezaposlenosti smanjit ćemo ispod 5 %, a stopu nezaposlenosti mladih ispod 10 %.
  • Radi poticanja dugoročnog zaposlenja, osobito mladih, povećat ćemo broj ugovora na neodređeno, a udjel ugovora na određeno spustit ispod 15 %.
  • Redefinirat ćemo uvjete obavljanja studentskih poslova te omogućiti studentima priznavanje njihova rada u staž mirovinskog osiguranja.
  • Radi stjecanja potrebnih vještina i veće produktivnosti koje zahtijevaju tehnološke i druge promjene na tržištu rada poticat ćemo uključivanje najmanje 90 tisuća zaposlenih i nezaposlenih osoba u cjeloživotno obrazovanje.
  • S obzirom na pozitivne trendove na tržištu rada poticajnim ćemo mjerama intenzivirati povratak hrvatskih državljana iz drugih zemalja.
  • Kako bismo još bolje povezali potrebe tržišta rada s obrazovnim sustavom, dodatno ćemo ojačati povezanost tržišta rada i obrazovnog sustava daljnjim razvojem Portala za napredno praćenje tržišta rada.
  • Nastavit ćemo poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, za što ćemo osigurati više od 100 milijuna eura, a na tržište rada uključiti još 6000 osoba.
  • .Osnovat ćemo posebni Ured Vlade za socijalno partnerstvo, čime će se dodatno unaprijediti razina socijalnog dijaloga.
  • Osnažit ćemo integraciju stranih radnika na hrvatsko tržište rada programima učenja hrvatskoga jezika i njihovim pravovremenim informiranjem o njihovim pravima i obvezama na tržištu rada.
  • Produžit ćemo rok važenja dozvole za privremeni boravak digitalnih nomada na 18 mjeseci.

Odgoj i obrazovanje

  • Osigurat ćemo mjesto u vrtiću za svako dijete u Hrvatskoj do 2030. godine.
  • Produljit ćemo obvezno obrazovanje u dječjem vrtiću od pedagoške godine 2028./2029. za svu djecu stariju od četiri godine.
  • Osigurat ćemo pristupačniju cijenu vrtića za roditelje povećanjem sufinanciranja rada vrtića u godišnjem iznosu od 100 milijuna eura.
  • Ulaganjem od 1,5 milijarda eura u osnovne škole omogućit ćemo svim učenicima osnovnih škola pohađanje nastave u jednoj smjeni od školske godine 2027./2028. te uvođenje cjelodnevne škole. Time će se školski dan obogatiti raznovrsnim oblicima učenja, izbornim izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, osigurati sveobuhvatan razvoj učenika te omogućiti kvalitetnije obiteljsko vrijeme nakon škole.
  • Svakoj osnovnoj školi osigurat ćemo sportsku dvoranu i pripadajuća sportska igrališta.
  • Ulaganjem u školske kuhinje i blagovaonice omogućit ćemo kuhane obroke za sve učenike osnovnih škola.
  • Promicat ćemo upis obrazovnih programa za deficitarna zanimanja i zanimanja budućnosti kojima se učenike usmjerava i priprema za ulazak na tržište rada. Time ćemo im pružiti praktična znanja i vještine potrebne za konkurentno zapošljavanje, daljnje obrazovanje i stjecanje temeljnih kompetencija, što potiče gospodarski rast i inovacije u društvu.
  • Poticat ćemo stjecanje i unaprjeđenje vještina za obrtništvo i poduzetništvo. U tu svrhu jačat ćemo strukovno obrazovanje, dodjeljivati potpore gospodarskim subjektima koji provode naukovanje te dodjeljivati stipendije učenicima koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. Osim toga, poticat ćemo rad učeničkih zadruga, vježbeničkih tvrtki i studentskih inkubatora, za što ćemo izdvojiti 68 milijuna eura.
  • Povećat ćemo broj učenika u gimnazijskim programima, što je preduvjet jačanju sveučilišnog visokog obrazovanja.
  • Kako bismo odgovorili na rastuću potrebu brige za mentalno zdravlje mladih, osnovat ćemo mreže mobilnih timova za brigu o mentalnom zdravlju učenika i studenata.
  • Daljnjim ulaganjima od 100 milijuna eura u specijalizirane centre za odgoj i obrazovanje učenicima s teškoćama omogućit će se stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina te oblikovanje stavova potrebnih za budući život i rad i/ili nastavak obrazovanja.
  • Kako bi se učenicima s teškoćama pružila veća podrška za daljnju inkluziju, u cjelodnevnoj školi osigurat ćemo bolje materijalne i kadrovske uvjete za rad s njima.
  • Osnovat ćemo nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima i stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika.
  • Definirat ćemo minimalnu satnicu učeničkog rada.
  • Programima cjeloživotnog obrazovanja osigurat ćemo se da pojedinci budu spremni za izazove suvremenog društva i tržišta rada te da kontinuirano unaprjeđuju svoje vještine i znanja tijekom cijeloga života.
  • Radi boljeg prepoznavanja i valoriziranja različitih oblika učenja i stjecanja znanja i vještina izvan formalnih obrazovnih institucija uspostavit ćemo kvalitetan sustav vrednovanja neformalnog i informalnog učenja.
  • Kako bi se povećala atraktivnost Hrvatske za privlačenje velikih stranih kompanija ili sjedišta europskih agencija, u čemu je preduvjet mogućnost školovanja djece u međunarodnoj školi, pokrenut ćemo postupak za otvaranje Europske škole u Zagrebu.

Visoko obrazovanje i znanost

  • Programskim financiranjem potaknut ćemo usklađivanje studijskih programa i upisnih kvota s potrebama tržišta rada, s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i s preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
  • Poboljšanjem digitalne nastavne infrastrukture, osnaživanjem digitalne kompetencije nastavnika za poučavanje te potpunom uspostavom digitalnog registra diploma unaprijedit ćemo kvalitetu visokog obrazovanja, za što ćemo do 2026. godine uložiti 84 milijuna eura.
  • Poticat ćemo mobilnost studenata i profesora, međunarodnu suradnju sveučilišta te pokretanje združenih studija preko alijansi europskih sveučilišta.
  • Nastavit ćemo s ulaganjem u izgradnju nove infrastrukture studentskih domova i modernizaciju postojeće, što će većem broju studenata osigurati smještaj u studentskom domu.
  • Uspostavit ćemo mrežu studentskih poliklinika, čime ćemo osigurati primarnu i specijalističku zdravstvenu skrb u mjestu studiranja.
  • U suradnji s visokim učilištima radit će se na povećanju broja studenata na studijskim programima koji pridonose obrazovanju stručnjaka u područjima koja su osobito važna za dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga, poput logopeda, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga.
  • Razvit ćemo nove međuinstitucionalne suradničke projekte mladih znanstvenika kojima će se stvoriti uvjeti za izvrsnost, karijerno napredovanje te temelj za buduću veću međunarodnu prepoznatljivost.
  • Pokrenut ćemo novi programski okvir za ciljana znanstvena istraživanja i razvoj inovativnih tehnologija budućnosti. U suradnji znanstvene zajednice i gospodarstva pokretat će se projekti razvoja novih tehnologija poput robotike, umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi, kvantnih komunikacija, bioinformatike, farmakogenomike i personaliziranih lijekova.
  • Financirat ćemo projekte istraživanja i primjene novih tehnologija iz područja brige o zdravlju, sigurnosti, zelene i čiste energije, održive hrane, razvoja mikroprocesora i drugih strateških područja.
  • Osnovat ćemo institut za tehničke znanosti koji će se baviti naprednim primijenjenim istraživanjima iz područja pametnog i zelenog prometa, svemirskih tehnologija i niskougljičnih izvora energije.
  • Hrvatska će pristupiti Konvenciji o osnivanju Europskog sveučilišnog instituta za što su već poduzeti koraci, što će studentima i istraživačima omogućiti uključivanje u neke od najprestižnijih doktorskih i poslijedoktorskih studija iz područja društvenih znanosti. Osim toga, time će se povećati znanstvena izvrsnost, osigurati uključivanje hrvatskih znanstvenika u međunarodne mreže dok će se polaznicima programa pružiti kvalitetno obrazovanje što će pridonijeti napretku zemlje.

Upravljanje državnom imovinom

  • U središte upravljanja stavit ćemo sve nekretnine strateške važnosti od čije se uporabe ili raspolaganja može očekivati znatna gospodarska, financijska, razvojna ili društvena korist za Hrvatsku.
  • Utvrdit će se financijski i nefinancijski ciljevi i indikatori (KPI) za poduzeća u državnom vlasništvu, čime će se povećati efikasnost i naglasiti uloga države kao aktivnog vlasnika. Unaprijedit će se i koordinacija i dijeljenje informacija na državnoj razini te osnažiti uloga i odgovornost nadzornog odbora i uprave poduzeća za poslovanje poduzeća u državnom vlasništvu. Pritom će se primanje članova uprava nastojati povezati s ostvarenim rezultatom te staviti naglasak na profesionalizaciju i povećanje neovisnosti. Rješenje koje će se predložiti bit će usklađeno s potrebama države, ali i najboljom svjetskom praksom (zemalja članica OECD-a).

Prostorno uređenje

  • Transformacijom planova nove generacije i pretvorbom analognih planova u digitalne u potpunosti ćemo uspostaviti sustav prostornog planiranja.
  • Uspostavit ćemo sustav koordinacije za provedbu decentraliziranog modela upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu.
  • Izradit ćemo novu desetogodišnju Strategiju upravljanja nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu.
  • Definiranjem strateških projekata pripremat ćemo atraktivna zemljišta i objekte za novi investicijski ciklus u zelene i održive nekretnine prema najvišim svjetskim standardima.
  • Projektnim pristupom omogućit ćemo pripremu i provedbu strateških projekata u svim razvojnim fazama primjenjujući suvremene razvojne metode.
  • Radi potpunog suzbijanja nezakonite gradnje intenzivirat ćemo mjere prevencije i sankcioniranja svih prekršitelja.
  • Novim Zakonom o prostornom uređenju onemogućit ćemo bespravnu gradnju, a omogućiti bolje planiranje prostora.
  • Donijet ćemo prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru kao prostorni plan posebnih obilježja državne razine. Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa vitalno je važan za Hrvatsku jer će odrediti smjer gospodarskog korištenja tog prostora kao i njegovu zaštitu.
  • Do kraja 2030. dovršit ćemo iznimno opsežan posao ažuriranja katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, što je preduvjet za učinkovito funkcioniranje tržišta nekretnina te za kvalitetno prostorno planiranje i gradnju.
  • Ažurnim i pouzdanim podacima omogućit ćemo građanima, javnom i privatnom sektoru dostupnost ažurnih podataka u realnom vremenu, ali i pridonijeti razvoju poduzetništva, unapređenju poslovnog okruženja te rastu investicija.

Digitalna i zelena tranzicija društva, industrije i poduzetništva

  • Ojačat ćemo Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost i još snažnije ga povezati s poduzetništvom kako bismo gospodarstvu omogućili sposobnost obrane od rastućih sigurnosnih prijetnji iz kibernetičkoga prostora.
  • Sufinancirat ćemo izgradnju najmodernije svjetlovodne pristupne komunikacijske infrastrukture u slabije naseljenim područjima gdje nema dostatnog komercijalnog interesa i time osigurati pristup brzom i stabilnom internetu za više od 200 000 dodatnih kućanstava diljem Hrvatske.
  • Uspostavit ćemo Digitalni poštanski kovčežić, kojim ćemo građanima omogućiti jedinstven kanal primanja digitalne pošte. Time ćemo omogućiti ekološki održivu, bržu, jeftiniju i sigurniju dostavu velikoga broja poštanskih pošiljki.
  • Radi ubrzavanja i povećanja sigurnosti prometa modernizirat ćemo telekomunikacije željezničke mreže u Hrvatskoj uvođenjem modernih komunikacijskih sustava kao preduvjeta automatizacije.
  • Nastavit ćemo poticati projekte istraživanja i razvoja novih digitalnih i ekoloških održivih proizvoda i usluga u kojima uporaba novih tehnologija i znanja treba dovesti do daljnje zelene tranzicije, ali i do jačanja izvoza visokotehnoloških proizvoda razvijenih i proizvedenih u Hrvatskoj.
  • Uspostavit ćemo jedinstveno upravno mjesto u više od tisuću poštanskih ureda dostupnih u 800 naseljenih mjesta, na kojima ćemo građanima omogućiti korištenje svih usluga države – od podnošenja zahtjeva prema tijelima državne uprave do izdavanja vih vrsta dokumenata. Time će usluge države postati još jeftinije i dostupnije svim građanima, a posebno onima na slabije naseljenim i ruralnim područjima Hrvatske.
  • Uspostavit ćemo mobilnog virtualnog operatora kritičnih komunikacija u državnom vlasništvu, kojim će se svim žurnim službama i onima koji sudjeluju u otklanjanju kriza, omogućiti moderna i u svim uvjetima dostupna podatkovna i glasovna komunikacija.
  • Radi brže i jednostavnije uspostave novih, sigurnih i ekološki prihvatljivih digitalnih usluga nastavit ćemo razvijati Centar dijeljenih usluga kao državni oblak smješten u dva najmodernija podatkovna centra na različitim potresnim zonama Hrvatske i još snažnije konsolidirati i zaštititi državnu informacijsku infrastrukturu.
  • Donijet ćemo Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije te olakšati i poticati razvoj usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji uz istovremeni razvoj okruženja koje će osigurati da se umjetna inteligencija rabi pouzdano i sigurno.
  • Razvijat ćemo više digitalnih usluga koje prate gospodarstvo, jačati konkurentnost digitalnih i kreativnih industrija te dati podršku digitalizaciji malog i srednjeg poduzetništva.
  • Bespovratnim poticajnim sredstvima potaknut ćemo poduzeća na primjenu pametnih rješenja i digitalnih alata u proizvodnim procesima i poslovanju.
  • Za poduzeća prerađivačke industrije koja provode tranziciju radi postizanja nulte stope emisija uspostavit ćemo poseban program jamstava vrijedan 50 milijuna eura.
  • Poticat ćemo mala i srednja poduzeća na edukaciju i osposobljavanje vlastitih zaposlenika, posebice inženjera i voditelja projekata, i to jačom suradnjom s akademskom zajednicom i obrazovnim institucijama, za što ćemo osigurati 10 milijuna eura.

Promet

  • Radi modernizacije željezničkoga prometa u idućih 10 godina uložit ćemo 6 milijarda eura u željezničku infrastrukturu. Ulaganja će biti usmjerena u izgradnju nove te u obnovu i rekonstrukciju postojeće željezničke mreže, kao i na nastavak nabave novih vlakova (niskopodnih i baterijskih).
  • Završit ćemo provedbu započetih cestovnih projekata s naglaskom na kapitalne projekte – izgradnju brzih cesta, obilaznica te dionica na Jadransko-jonskom koridoru.
  • Uvest ćemo elektroničku naplatu cestarine na autocestama diljem Hrvatske, bez zaustavljanja vozila i s beskontaktnim načinima plaćanja, što će skratiti vrijeme putovanja.
  • Diljem Jadrana nastavit ćemo s renesansom obale i s ulaganjima u izgradnju i dogradnju luka državnog, županijskog i lokalnog značaja, a financirat ćemo izgradnju i 2 tisuće komunalnih vezova.
  • Radi osiguranja opće upotrebe pomorskog dobra, zaštite javnog interesa i očuvanja jednog od najvrjednijih prirodnih resursa osnažit ćemo sustav upravljanja pomorskim dobrom.
  • Izgradit ćemo nove luke nautičkog turizma koje će biti zelene i potpuno digitalizirane marine te središte nekih od najnovijih tehnologija u pomorstvu.
  • Nastavit ćemo obnovu flote brodova lučkih kapetanija i time ojačati sustav traganja i spašavanja na moru.
  • Provedbom infrastrukturnih projekata razvijat ćemo luke na unutarnjim plovnim putevima. Jačat ćemo sigurnost i zaštitu okoliša vodnih putova kako bismo maksimalno iskoristili naš potencijal za promet unutarnjim vodnim putevima, što je, u kombinaciji sa željezničkim intermodalnim prometom, jedan od ekološki najprihvatljivijih vidova prometa.
  • Nastavit ćemo provedbu infrastrukturnih projekata kojima je cilj modernizacija infrastrukture zračnih luka s posebnim naglaskom na dekarbonizaciji i digitalizaciji svih procesa u zračnim lukama.
  • Usvojit ćemo logistički koncept za Hrvatsku kojim ćemo definirati lokacije i izgraditi nove multimodalne terminale te razviti novi intermodalni pravac Zagreb – Rijeka sa spojem na budući terminal Krk. Taj pravac uključivat će novu dvokolosječnu nizinsku prugu Zagreb – Rijeka po trasi određenoj studijama izvodljivosti, zatim most i vijadukt Krk sa spojnim prugama i cestovnim prometnicama, lučki terminal na otoku Krku i kargocentar Zagreb.
  • Iskoristit ćemo prometni položaj Hrvatske za daljnji razvoj logističkih centara, osobito na koridorskim prugama. U tijeku je rad na nacionalnom logističkom konceptu koji će biti temelj za daljnja ulaganja, a kojim će biti definirana područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara. Sredstva bi se dodjeljivala na temelju javnih poziva i za tu su namjenu već osigurana određena sredstva iz europskih fondova. Tim projektima namjeravamo snažno razvijati Luku Vukovar te što bolje iskoristiti jedinstven položaj Hrvatske, koja povezuje Jadran i Dunav.
  • Osigurat ćemo nabavu i gradnju novih brzih putničkih brodova – katamarana na električno-solarni pogon – koji će imati nultu stopu štetnih emisija CO2 , za što smo osigurali i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Kultura, baština i kulturne i kreativne industrije

  • Provest ćemo reformu zakonodavnog okvira za obavljanje umjetničke djelatnosti, unaprijediti status umjetnika, olakšicama stimulirati tržište umjetnina i umjetnicima osigurati prostor za rad.
  • Izmjenama Zakona o audiovizualnim djelatnostima omogućit ćemo dodatno financiranje radi poticanja investicija u audiovizualnu djelatnost i ostale kulturne i kreativne industrije.
  • Po uzoru na Hrvatski audiovizualni centar osnovat ćemo Centar za knjigu kao neovisnu agenciju koja će promicati knjigu i čitanje.
  • Razvijat ćemo nove programe potpore razvoju publike uključujući i „kulturnu iskaznicu“ namijenjenu srednjoškolcima, koja će im osigurati financiranje ulaznica za kulturna događanja, kupnju knjiga i pristup drugim kulturnim sadržajima.
  • Nakon uspostave portala e-Kultura uspostavit ćemo i Nacionalni arhivski informacijski sustav i sustav e-Konzervatorske podloge.
  • Osigurat ćemo sredstva za nastavak digitalizacije filmske baštine nabavom opreme, dodatnim zapošljavanjima i edukacijom djelatnika, a osigurat će se i jačanje i autonomija Hrvatske kinoteke.
  • Donijet ćemo novi zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine, dovršit ćemo cjelovitu obnovu kulturne baštine stradale u potresu i provesti projekte energetske obnove kulturne baštine.